Autofagija 36 i 48 sati
36 i 48-časovni post prelaze iz kategorije "povremeni izazov" u ozbiljniji zahvat koji traži pripremu, praćenje i pažljivo prekidanje. Ovo nisu protokoli za svakodnevnu ili čak nedeljnu upotrebu.
Šta je 36-časovni post
Post koji traje od večere jednog dana do jutra dva dana kasnije, praktično preskačeš sve obroke jednog celog dana. Duži je od 24-časovnog posta za pola dana, ali zahteva sličan nivo pripreme.
Šta je 48-časovni post
Pun dva dana bez hrane. Ovo je značajno duže od prethodnih protokola i nosi veći rizik, pa se retko preporučuje bez prethodnog iskustva sa kraćim postovima.
Priprema pre posta
Nekoliko dana pre dužeg posta, smanji unos alkohola i intenzivnog treninga. Poslednji obrok pre posta treba da bude uravnotežen, sa dovoljno proteina i masti. Obezbedi so, elektrolite i dovoljno vremena da post ne upadne u period kad imaš važne fizičke ili mentalne obaveze.
Refeeding sindrom, rizik koji retko ko pominje
Ovo je najvažnija bezbednosna tema za protokole ove dužine. Refeeding sindrom je opasan pomak elektrolita, pre svega fosfata, kalijuma i magnezijuma, koji se dešava kada telo posle dužeg perioda bez hrane ponovo počne da prima kalorije, posebno ugljene hidrate. Nagli skok insulina gura elektrolite iz krvi u ćelije, što može izazvati nepravilan rad srca, mišićnu slabost i, u težim slučajevima, ozbiljne komplikacije [1].
Istraživanja pokazuju da se refeeding sindrom može razviti već posle 48 sati bez hrane, ne samo posle nedelju dana gladovanja kako se ranije mislilo [2]. Zato je način na koji prekidaš 36 ili 48-časovni post podjednako važan kao i sam post.
Kako da bezbedno prekineš post
Prvi obrok posle dužeg posta treba da bude mali i lako svarljiv, na primer supa ili nekoliko zalogaja povrća i proteina, ne pun obrok. Sledeći obrok, nekoliko sati kasnije, može biti nešto veći. Izbegavaj veliki obrok bogat ugljenim hidratima odmah po završetku posta, jer upravo to povećava rizik od naglog pada elektrolita.
Ko treba da izbegava ove protokole
Ljudi sa istorijom poremećaja ishrane, prethodnom neuhranjenošću, hroničnim bolestima bubrega ili srca, dijabetesom na terapiji, trudnice, dojilje i osobe sa niskom telesnom masom treba da izbegavaju 36 i 48-časovni post bez direktnog nadzora lekara. Isto tako, produžen post povećava rizik od žučnih kamenaca, opisano detaljnije na stranici autofagija 24 sata, a taj rizik raste sa dužinom i učestalošću posta.
Zaključak
36 i 48-časovni post nose veći potencijalni efekat, ali i veći rizik, pre svega kroz refeeding sindrom prilikom prekidanja posta. Priprema, postepeno vraćanje hrane i poznavanje sopstvenih zdravstvenih rizika su podjednako važni kao i sama dužina posta.