Autofagija 24 sata
24-časovni post je prirodan sledeći korak posle 18/6 ili 20/4, za one koji žele izraženiji efekat bez ulaska u više-dnevni post. Ceo dan bez hrane, jednom ili dvaput nedeljno.
Kako funkcioniše
Post traje od poslednjeg obroka jednog dana do istog obroka sledećeg dana, na primer od večere do večere. Praktično, ovo znači jedan pun dan bez hrane, uz vodu, crnu kafu i čaj bez šećera.
Kako da se pripremiš
Poslednji obrok pre posta treba da bude uravnotežen, sa proteinima, mastima i povrćem, ne obrok bogat šećerom koji izaziva brz pad energije. Tokom samog posta, redovan unos vode je ključan, a dodatna so ili elektroliti pomažu da se izbegnu glavobolja i slabost, slično kao kod keto grip efekta.
Kako da prekineš post
Prekidanje posta manjim, lako svarljivim obrokom je bolji izbor od odmah velikog obroka. Supa, jaja ili manja porcija povrća sa proteinom su dobar prvi obrok. Nagli veliki obrok posle celog dana bez hrane može da izazove nadutost i probavne tegobe.
Šta nauka kaže
Dokazi o dužem postu su mešoviti. Neki izvori ukazuju da fasting duži od 24 sata treba sprovoditi uz medicinski nadzor, i da terapijski post za mršavljenje ima neizvestan profil bezbednosti, sa upitnom dugoročnom efikasnošću u poređenju sa običnim kalorijskim deficitom [1]. Ovo ne znači da je 24-časovni post opasan za zdrave odrasle osobe koje ga rade povremeno, ali vredi ući u to sa realnim očekivanjima, ne kao u čudesno rešenje.
Ko treba da izbegava ovaj protokol
Ljudi sa dijabetesom, posebno na insulinskoj terapiji, trudnice i dojilje, osobe sa istorijom poremećaja ishrane, i ljudi sa niskom telesnom masom treba da izbegavaju 24-časovni post bez nadzora lekara. Bubrezi tokom posta prelaze u režim čuvanja natrijuma, a kod postojećih zdravstvenih problema ovaj mehanizam može brže da zakaže nego kod zdravih osoba [1].
Žučna kesa i lekovi, dve stvari koje se retko pominju
Produžen post je poznat faktor rizika za stvaranje žučnih kamenaca, prema pregledu objavljenom u časopisu World Journal of Gastroenterology [2]. Kad nema hrane u crevima, žučna kesa se ne prazni redovno, žuč duže staguje, a jetra u međuvremenu luči više holesterola u nju, što zajedno pogoduje stvaranju kamenaca. Rizik raste sa učestalošću i dužinom posta, ne od jednog izolovanog dana.
Ako uzimaš redovnu terapiju, proveri kako post utiče na raspored uzimanja leka. Neki lekovi, kao određeni antibiotici ili lekovi za štitnu žlezdu, zahtevaju prazan stomak i uklapaju se dobro sa postom. Drugi, kao nesteroidni antiinflamatorni lekovi (na primer ibuprofen), mogu da nadražuju želudac ako se uzimaju bez hrane. Razgovor sa farmaceutom ili lekarom o rasporedu terapije pre uvođenja posta je razuman korak.
Zaključak
24-časovni post nudi izraženiji efekat od kraćih protokola, ali zahteva pažljivu pripremu, dovoljno tečnosti i elektrolita, i realna očekivanja o dokazima. Za svakodnevnu upotrebu, kraći protokoli kao 16/8 ostaju praktičniji izbor.